Zanimljivosti o pašti koje možda niste znali
Italija je neraskidivo povezana s jednim od najomiljenijih jela na svijetu - paštom. Prvi pisani tragovi o pašti datiraju još iz 1154. godine na Siciliji, a kroz stoljeća se razvila u globalni simbol jednostavne, ali vrhunske kuhinje.
Danas postoji oko 600 različitih oblika tjestenine, dok je zabilježeno više od 1300 naziva. Svaki oblik ima svoju svrhu i nije tu samo zbog izgleda. Upravo suprotno, oblik tjestenine igra ključnu ulogu u tome kako će “uhvatiti” umak i prenijeti okus.
Prema podacima International Pasta Organisation, Talijani godišnje pojedu u prosjeku više od 25 kilograma tjestenine po osobi, čime su uvjerljivo najveći ljubitelji paste na svijetu. Iza njih slijede Sjedinjene Američke Države, a zanimljivo i Rusija je među vodećim zemljama po konzumaciji.
Najpopularnije vrste tjestenine globalno su špageti, penne i makaroni, no prava raznolikost dolazi do izražaja tek kada se upoznaju omiljene talijanske vrste.
Pašta nije uvijek bila slano jelo. Iako danas paštu povezujemo s bogatim umacima, to nije uvijek bilo tako. U svojim počecima, pašta se često jela bez umaka, ili čak kao desert, posuta šećerom, cimetom i mekanim sirom. Tek u 18. stoljeću dolazi do šire upotrebe rajčice u kuhinji, nakon čega nastaju umaci kakve danas poznajemo.
Postoji znanost iza savršene tjestenine. Odabir prave tjestenine za određeni umak nije slučajan. Kratki i šuplji oblici (poput penne) idealni su za guste, mesne umake, duga i tanka tjestenina (poput špageta) savršena je za kremaste i glatke umake. Osim toga, kuhanje “al dente” ne utječe samo na okus, takva tjestenina se sporije probavlja i dulje daje osjećaj sitosti.
Većina suhe tjestenine proizvodi se od samo dva sastojka, durum pšenice (semoline) i vode, dok svježa tjestenina često uključuje jaja, što joj daje bogatiju teksturu i okus.
Italija godišnje proizvede više od 1,4 milijuna tona tjestenine, dok se globalno konzumira oko 13 milijuna tona.
Još zanimljivije, Talijani godišnje pojedu toliko špageta da bi njima mogli omotati Zemlju čak 15.000 puta.
Znanstveno je dokazano da pašta može utjecati na raspoloženje. Ugljikohidrati potiču proizvodnju serotonina, neurotransmitera povezanog s osjećajem sreće i zadovoljstva. Drugim riječima, tanjur dobre pašte zaista može popraviti dan.
Jedna od najpoznatijih kulinarskih šala povezana je s paštom. Na BBC je 1957. godine emitiran poznati prvotravanjski prilog u kojem su gledatelji uvjeravani da špageti rastu na drveću. Mnogi su povjerovali, što dovoljno govori o tome koliko je pašta već tada bila dio svakodnevice.
U Italiji se špageti jedu isključivo vilicom, bez žlice, laganim uvijanjem o tanjur.
Na kraju, pašta je više od hrane, ona je spoj tradicije, kulture i jednostavnosti koja traje stoljećima. Upravo zato, iza svakog tanjura dobre tjestenine stoji mnogo više od recepta: stoji razumijevanje sastojaka, tehnike i vremena.